UPIP Žepče

UPIP Žepče

ponedjeljak, 04 April 2016 07:18

U petak 01.04.2016. godine, prema Statutu, održana je izborna skupština Udruge poduzetnika i poslodavaca Žepče. Na izbornu Skupštinu pozvano je više od 30 poduzetnika, predstavnika firmi iz Žepča. Na Skupštini su birani predsjednik, dopredsjednici i članovi upravnog odbora; predsjednik i članovi nadzornog odbora; kao i predsjednik i članovi suda časti. Prije izbora Upravnih tijela, po odobrenju predsjednika, Erol Maglić je prezentirao dosadašnji rad Udruge poduzetnika i poslodavaca Žepče, te prezentirao ostvarene rezultate u proteklom razdoblju.

Prema evidenciji održana je VIII izborna skupština, a u Upravna tijela izabrani su:

Upravni odbor:

  1. Marko Lovrić-predsjednik
  2. Mladen Ivešić-dopredsjednik
  3. Ivica Ramljak-dopredsjednik
  4. Ivo mrkonjić-član
  5. Josip Jukić-član
  6. Drago Markanović-član
  7. Mato sović-član


Nadzorni odbor:

  1. Dragan Prlić-predsjednik
  2. Vinko Katava-član
  3. Anto Lovrić-član


Sud časti:

  1. Marijan Antolović-predsjednik
  2. Marko Pervan-član
  3. Ivo Budimir-član

 

četvrtak, 31 Mart 2016 07:44

Na 49. Sjednici Vlade Zeničko-dobojskog kantona doneseni su zaključci o usvajanu programa utroška budžetskih sredstava za 2016. godinu i programa utroška sredstava od koncesija za 2016. godinu. Ovi programi Ministarstva za privredu usuglašeni su sa Strategijom razvoja Zeničko-dobojskog kantona za period 2016.-2020. Budžetom Zeničko-dobojskog kantona za 2016. godinu, utvrđena su financijska sredstva za realizaciju programa utroška budžetskih sredstava za 2016. godinu (Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima), u iznosu od 1.600.000,00 KM.

Ovim programom utroška financirat će se slijedeće programske aktivnosti Ministarstva:

- Razvijanje poslovno-poduzetničke infrastrukture,
- Promocija poduzetništva i poduzetničke kulture,
- Pokretanje start-up biznisa,
- Podrška izvozno orijentiranih aktivnosti privrednih subjekata,
- Podizanje kvaliteta turističke ponude i
- Sufinanciranje projekata financiranih iz međunarodnih fondova.

Također, Budžetom Zeničko-dobojskog kantona za 2016. godinu, utvrđena su i financijska sredstva za  realizacija Programa utroška sredstava koncesija za 2016. godinu (projekata koji se financiraju iz prihoda od koncesija),  u iznosu od 463.955,00 KM. Ovim programom utroška financirat će se slijedeće programske aktivnosti Ministarstva :

- Uspostavljanje industrijskih/poslovnih zona,
- Realizacija projekata lokalnih zajednica i saniranje negativnih utjecaja koncesionih projekata,
- Provođenje postupka nadzora i realizacije koncesionih ugovora i
- Sufinanciranje troškova energetske efikasnosti javnih građevinskih objekata.

četvrtak, 31 Mart 2016 06:44

Predmet poziva je prikupljanje zahtjeva za odabir korisnika kreditnih sredstava, u skladu sa Programom utroška sredstava Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za dugoročno financiranje projekata putem dodjele kredita za 2016. godinu. Više detalja o Javnom pozivu možete pogledati na web stranici ministarstva.

srijeda, 30 Mart 2016 11:52

U organizaciji Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, Udruženja Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac/Modriča i  Federalnog Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u mostarskom hotelu Ero održan je stručni skup na temu„Uloga i značaj poslovnih/agro inkubatora u stvaranju novih poslovnih subjekata i novih radnih mjesta“. Na skupu su govorili predstavnici vlasti i sami poduzetnici, a skup je modelirao domaćin predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar Tomislav Majić.

Pored predsjednika Udruženja LiNk Tomislava Majića, predstavnicima medija su se obratili pomoćnik ministra Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Zdravko Čerović, izvršna direktorica Udruge poduzetnika i poslodavaca UPIP Žepče Mira Jović, kao i Meliha Gekić Lerić ispred Tehnološkog parka Intera i poduzetnica Ivana Dujmović Pejić. Prigodnu prezentaciju i sažetak stanja u poduzetništvo po ovom pitanju je pripremila Alisa Gekić. U interaktivnoj diskusiji i razgovoru bilo je riječi o problemima malih i srednjih poduzetnika kao i mogućim rješenjima koja zahtijevaju i određene promjene u legislativi i modelima rada.

''Poslovni inkubator kao lokalni instrument razvoja se pokazao kao realno dobar instrument te smo i danas u suradnji s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta željeli naglasiti važnost stvaranja lokalne poslovne klime kako bi jednostavno ljudi kroz rad u inkubatorima pokušali realizirati svoje poslovne ideje uz najmanji trošak'', kazao je predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar Tomislav Majić prije otvaranja stručnog skupa.

On je informirao da je do sada ostvareno 12 poslovnih inkubatora na području BiH, od čega su ih 9 pokrenule nevladine organizacije, ali bi po njegovom mišljenju trebalo omogućiti razvoj poslovnih inkubatora u svim općinama BiH. ''Po mogućnosti svaka općina u BiH razvila bi poslovni inkubator onog tipa koji njoj odgovara. Pa će tako agro inkubator biti tamo gdje ima dosta agro biznisa, zanatski tamo gdje ima zanata itd'', objasnio je Majić, dajući primjer Hercegovine, koja je, kaže on, predodređena za turizam i ruralni razvoj, odnosno poljoprivrednu proizvodnju, kao i za IT tehnologiju.

Ocijenio je kako je zbog administracije zadnjih godina opala zainteresiranost za biznis, odnosno otvaranje malih i srednjih poduzeća, jer su velika administrativna opterećenja, odnosno nameti počevši od registracije do gašenja tvrtke. Majić smatra kako bi sve razine vlasti u suradnji s nevladinom i biznis sektorom trebale stvoriti preduvjete, odnosno zakonodavni okvir koji će stimulirati novi biznis i postojećim omogućiti lakše poslovanje.

Sistem podrške poslovnom/agro inkubiranju biznisa jedan je od faktora koji utječu na poslovno okruženje u BiH. Od 1998. godine u BiH ovi Poslovni inkubatori su generirali oko 230 poduzeća i ostvareno je oko 1100 radnih mjesta. Uz njih se redovito pune proračuni i doprinosi socio-ekonomskom stanju i stabilizaciji zemlje. Neka poduzeća koja su počela u inkubatoru danas zapošljavaju i preko 400 djelatnika.

Izvršna direktorica Udruge poduzetnika i poslodavaca (UPIP) Žepče Mira Jović dodala je kako je, uz silne propise i zakone te namete, odnosno PDV koji se plaća na ispostavljenu fakturu, a ne na naplaćenu, pa do 73 posto poreza i doprinosa na osobne dohotke, vrlo teško poslovati.

Pomoćnik federalnog ministra za razvoj, poduzetništvo i obrt Zdravko Čerović izjavio je kako je misija ministarstva podržati i poticati razvoj poduzetništva koje, kako je kazao, vide kao glavnog nositelja razvoja cjelokupnog gospodarstva BiH. ''Sve naše aktivnosti, skromna sredstva s kojima raspolažemo su namijenjeni upravo razvoju poduzetništvu'', istaknuo je Čerović. On je dodao kako Federalno ministarstvo na svaki način pokušava utjecati na stvaranje povoljne poslovne klime za poduzetnike bilo kroz ideje ili sugestije, a sve kako bi im se smanjili nameti, odnosno kako bi im se kroz propise i uredbe olakšalo otvaranje, poslovanje, pa na kraju i zatvaranje tvrtke.

Inkubatori su jedan od ključnih faktora za stvaranje novih poslovnih subjekata i novih radnih mjesta i za to im je potrebna potpora nadležnih institucija i usvajanje Konzistentnog modela ili programa podrške kojeg će prepoznati i lokalne razine vlasti.

Stručni skup je održan u okviru projekta „Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta“ kojeg provodi Nezavisni biro za razvoj – (NBR) Gradačac u suradnji sa ključnim partnerom Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar. Partnerske organizacije su koordinatori sektora „Politike ekonomskog razvoja u BiH“ u okviru „Programa održivosti civilnog društva u BiH (CSSP)“, koji financira Američka agencija za međunarodni razvoj – USAID.

srijeda, 23 Mart 2016 10:23

Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče u suradnji s projektnim partnerom u BiH, Opštinom Teslić, u okviru provođenja projekta ECO FOOD TURA, financiranog od strane Europske unije iz IPA sredstava kroz prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina, u Hotelu Kardial-Banja Vrućica organizirala je Konferenciju o ekološkoj proizvodnji.

Cilj konferencije je upoznati privredne subjekte, širu javnost i ostale zainteresirane s važnostima razvoja agrobiznisa zasnovanog na održivom razvoju i zaštiti životne sredine.

Na konferenciji je predstavljen dokument „Analiza stanja i mogućnosti razvoja ekološke proizvodnje s posebnim osvrtom na sektor ljekovitog i aromatičnog bilja uključujući akcijski plan“, koji je izrađen u okviru navedenog projekta.
Podsjetimo da projekt ECO FOOD TURA uz partnere iz BiH u Hrvatskoj provode Lokalna razvojna agencija Vjeverica iz Drenovaca, Agencija za razvoj Vukovarsko srijemske Županije HRAST, Općina Drenovci, Poljoprivredni fakultet Osijek i Osnovna Škola Ivan Meštrović Drenovci.

Kao opći zaključci na temelju predočenih rezultata možemo reći da na području obuhvaćenom Analizom postoje dobri preduvjeti za organiziranje ekološke proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja. Uz nabavku određenih materijalnih sredstava, edukaciju svih sudionika procesa, kao i aktivnu podršku institucija, ekološka proizvodnja ljekovitog bilja mogla bi zauzeti značajnu ulogu u ovoj regiji.

Napominjemo da je slična konferencija održana i u Drenovcima (RH), na kojooj su učestvovali i predstavnici projektnog tima iz BiH.

Više o projektu ECO FOOD TURA

utorak, 15 Mart 2016 07:56

EEN mreža u BiH (Enterprise Europe Network), koja djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH objavila mjesečni bilten ponude i tražnje poslovnih ponuda, odabranih inostranih kompanija. 

EEN BiH PS 1 –Mart 2016
Poljska firma koja se bavi proizvodnjom ručno rađenih igračaka je u potrazi za dobavljačima flis materijala i anti-alergijskog silikonskog materijala. Ova firma je jedinstvena po izradi maskota rađenih po uzoru na ljudski oblik. Firma nudi dugoročnu suradnju. Flis materijal treba biti:- 230 ili 290 g/m3; - svijetle boje: akvamarin, zelena, tirkizna, siva… Silikonski materijal treba biti: antialergijski; - do 10-20 kg pakovanje po narudžbi. Također, potencijalni partner treba da posjeduje CE certifikat ;

EEN BiH PS 2 – Mart 2016
Ruski proizvođač jakni, kaputa, veša, čarapa za žene i muškarce je u potrazi za dobavljačima materijala (postave od poliestera, trake, dugmadi, rajsfešlusa) pod njihovim ugovorom o proizvodnji. Ova firma je osnovana 2010. godine, i koristi različite vrste materijala uključujući šifon, saten, pamučne tkanine… Firma koristi suvremenu opremu koja uključuje mašine za vezenje pomoću kojih se na materijalima mogu šiti logo ili drugi dekorativni dezeni.

EEN BiH PS 3 – Mart 2016
Britanska firma koja se bavi proizvodnjom visokokvalitetnih prirodnih proizvoda za njegu kože je u potrazi za iskusnim proizvođačima naturalnih proizvoda-sirovina za njegu kože koji su namijenjeni za globalno tržište. Ova inovativna firma je prepoznatljiva po brzoj identifikaciji prirodnih bio-aktivnih sastojaka se upotrebljavaju u proizvodima za njegu kože. Od potencijalnog partnera se očekuje sposobnost da neprerađene sastojke sjedini u gotove upakirane proizvode, u malim količinama od 1000-5000 kom. u prvoj fazi (50ml po boci /pakovanju). Asortiman proizvoda će se koristiti u razvoju kozmetičkih ulja, seruma, proizvoda za čišćenje… Bilo bi poželjno da proizvođač surađuje sa drugim dobavljačima naturalnih (prirodnih) proizvoda. Firma potencijalnim partnerima nudi ugovor o proizvodnji.

EEN BiH PS 4 - Mart 2016
Holandska firma koja se bavi proizvodnjom i prodajom svojih brendova jakni nudi usluge agenta ili distributera. Firma je u potrazi za brendiranom odjećom kako bi obogatila svoj proizvodni asortiman. Firma je osnovana 1982. godine i djeluje na 300 prodajnih mjesta širom Holandije. Ova firma je zainteresirana za potpisivanje ugovora o proizvodnji i distribuciji. Od potencijalnog partnera se očekuje da proizvodi žensku liniju odjeće i poželjno je da već bude zastupljena na holandskom tržištu.

EEN BiH PS 5 – Mart 2016
Slovenski lider u proizvodnji zaštitne radne odjeće i vatrogasne opreme je u potrazi za proizvođačima ili distributerima istih. Firma je zastupljena na slovenačkom, austrijskom i njemačkom tržištu i nudi usluge distribucije. Ova firma ima dugogodišnju tradiciju, inovativna je po integraciji ICT sistema u svojoj proizvodnji i razvila je tkz. “Smart-Pametnu” zaštitnu odjeću, koja prati važne parametre kao što su pritisak, temperature, otkucaje srca …

EEN BiH PS 6- Mart 2016
Britanska firma je u potrazi za proizvođačima zaštitne radne odjeće otporne na vodu i vjetar. Ova firma je dobavljač radne odjeće firmama koje pružaju zaštitarske usluge. Firma traži odjeću koja bi trebala biti otporna na teške , rizične i druge vremenske uvjete. Materijal i platno bi trebali biti prozračni, da se brzo suše te da budu otporni na vjetar i vlagu/vodu.

EEN BiH PS 7- Mart 2016
Češka firma koja se bavi veleprodajom metalurških proizvoda kao što su grede ” T i TB profili”, šipke- plosnate, okrugle, kvadratne, šine (željezničke i za kranove) uključujući dodatnu opremu je u potrazi za novim dobavljačima navedenih proizvoda. Firma posjeduje dugogodišnju tradiciju i zastupljena je na tržištu preko 20 godina . Ova firma nudi ugovor o distribuciji zainteresiranim dobavljačima.

EEN BiH PS 8 – Mart 2016
Britanska firma specijalizirana za prodaju proizvoda za bebe i djecu je u potrazi za partnerima proizvođačima proizvoda za djecu (0-4 godine). Ova firma svoje proizvode prodaje putem online trgovine i veletrgovine. Ponuda firme obuhvaća mješavinu vlastitih i ostalih brendiranih proizvoda, a uključuje sljedeće kategorije proizvoda: za spavanje, kupanje i presvlaku, igračke i darove, odjeću, sjedala, nosiljke…..

EEN BiH PS 9 – Mart 2016
Rumunjski dobavljač opreme za zavarivanje, sječenje i zaštitne opreme nudi svoje usluge stranim partnerima. Ova firma dobavlja najrazličitiju opremu i dodatke za zavarivanje i sječenje te ima za cilj da proširi svoj proizvodni asortiman. Firma posjeduje iskustvo, stručno osoblje, široku listu kontakata i zastupljena je na tržištu od 1997. godine. Od potencijalnog partnera se očekuje da bude dobavljač visokokvalitetne opreme gore navedenih proizvoda.

EEN BiH PS 10- Mart 2016
Hrvatska firma koja se bavi distribucijom obuće je u potrazi za dobavljačima iz evropskih zemalja. Ova firma posjeduje tridesetogodišnje iskustvo u proizvodnji i distribuciji obuće za djecu, žene i muškarce. Proizvodi su izrađeni od kože. Od potencijalnog partnera se očekuje pouzdanost, iskustvo u pravljenju visokokvalitetne obuće.

Ukoliko ste zainteresirani za neku od objavljenih ponuda, ovdje možete preuzeti prijavni obrazac i upute.

ponedjeljak, 14 Mart 2016 15:29

Predstavnici Svjetske banke u BiH, dana 14.03.2016. posjetili su UPIP Žepče i održali radni sastanak sa menadžmentom. Predstavljeni su rezultati i postignuća rada UPIP-a Žepče, a između ostalog razgovaralo se i o mogućnostima razvoja biznisa generalno. Predstavnici svjetske banke su prezentirali planove pripreme programa podrške MSP-ima za naredni period, pokretanje novih kreditnih linija. Jedna od tema razgovora je bila i razvoj ruralnih područja u BiH i sektor agrobizinsa u BiH, sa svojim potencijalima za rast i razvoj aktera u navedenom sektoru. Na  sastanku je napravljen osvrt na sve probleme sa kojima se susreću privrednici u razvoju svog biznisa, te su doneseni zaključci koji će biti osnova i pravci daljnjeg rada: Povećanja učinkovitosti javnog sektora - administracije; Ubrzanje rasta privatnog sektora; Smanjenje stope rizika, kada su u pitanju prirodne nepogode, što su i glavni ciljevi nove strategije razvoja svjetske banke.

četvrtak, 10 Mart 2016 08:09

Veće obeshrabrenje za južnohercegovačke povrtlare od nedavnog juga, koji je rušio plastenike, razvoj je situacije na veletržnici u Tasovčićima, kraj Čapljine, glavnoj burzi povrća u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH. Rijetki su proizvodi čija cijena, na veliko, prelazi marku, ali ni to nije osnovni problem.

 

Roba iz Albanije

“Nije bilo gore godine što se tiče prodaje. Robe ima, ali je prodaja katastrofalna i ono što se uspije prodati ima bagatelne cijene, tako da je mnogo ljudi odustalo, ne dovozi robu, već ju je, kako mi kažemo, ‘zafrezalo’. Prisilno su ljudi pravili zelenu gnojidbu. Nisu samo kontejneri puni povrća, nego i ‘hendeci’ i ‘blinje’, uz Bregavu i Neretvu. Ljudi se stide vraćati robu kući, prospu je negdje uz cestu. Idite na sporedne ceste pa ćete vidjeti”, kaže Grgo  iz Višića kraj Čapljine opisujući stanje, te objašnjava:

“Problemi su počeli od Nove godine, uz druge nepovoljne okolnosti, proizvođače doline Neretve, koju su nekada zvali Kalifornija, pogađaju i svjetski sukobi kao što je trgovinski rat između Turske i Rusije, pa tako robe koje su trebale ići na rusko, završavaju na tržištu država bivše Jugoslavije, a najviše u BiH, gdje su svakoj robi širom otvorena vrata”, ističe sarkastično Matić, dok Hilmo iz Radišića kod Ljubuškog konstatira:

“Ništa nema dobru cijenu. Kad su špinat i blitva u ovo doba bili 70, 80 feniga? Nikada! Ove je sezona sve bilo naopako, topla zima, prodavao se samo kupus i ništa više. Bit će što će biti, ništa ne možemo promijeniti”, dodaje rezignirano.
Zanimljivo, u Tasovčićima je sve više robe iz Albanije, što je iznenađenje samo za neupućene:

“Albanska roba je ovdje prisutna godinama, samo se to nije govorilo. Pričalo se da je to roba s “Koridora” (Distrikt Brčko op. a.), međutim, nije, to je albanska roba. Nismo mi protiv konkurencije, ali jedna činjenica bode oči - nije mi jasno kako ta roba onako u ‘refuži’ pređe dvije, tri granice”, pita se Matić, kao i mnogi drugi. Valjda bi im na to pitanje odgovor mogli dati odgovorni iz GP-a?!

 

Ponuda i cijene

Uglavnom, krumpiri se na veletržnici cijene od 40 do 70 feninga, blitva od 50 pa do rijetko 80 feninga, špinat 60 do 90 feninga, kupus od 70 albanski, pa do 90 feninga domaći, mladi kupus koji ima već mjesec dana, od 1,6 KM albanski, pa do 2 KM domaći. Cikla je 0,6 do 1 KM, cvjetača i mrkva od 0,7 do 1 KM, kelj je od 0,8 do 1 KM, zelena salata je od 0,8 do 1,5 KM, kupus pupčar je 1 do 1,3 KM, raštika 1 do 2 KM, crveni luk je od 80 feninga uvozni nizozemski, pa do 1,3 KM domaći, dok je bijeli uglavnom srbijanski luk 6 do 10 KM, brokula od 1,5 do 2 KM…

Ni s voćem stvari nisu puno bolje pa su tako domaće jabuke od 0,5 pa do 1,5 KM, domaće kruške (iz Bosne) od 1,7 do 2 KM, suhe smokve od 3 do 6 KM, orasi u ljusci 4 do 5 KM za kilogram, dok je jezgra 12 do 15 KM, a kivi je od 0,6 do 1 KM. Nema navale ni na kuke, čija je sezona počela nešto ranije, trenutačno se svežanj prodaje po cijeni od 2 do 2,5 KM, što znači da bi kilogram bio oko 20 KM itd. Loša sezona povrća odrazila se i na prodaju stajskog gnojiva ispred veletržnice, koje se prvi put može nabaviti po 3 do 4 KM za vreću…

 

Izvor: večernji.ba

srijeda, 09 Mart 2016 08:00

Razvojna banka FBIH je u cilju stvaranja povoljnijih uvjeta poslovanja za privrednike u Federaciji BiH, sa posebnim osvrtom na mala i srednja poduzeća, proizvodnju nove vrijednosti i izvoz usvojila prijedlog za sniženje kamatnih stopa za tri kreditne linije (KL):

- KL za dugoročno kreditiranje stalnih sredstava sa 4% na 3%;

- KL za dugoročno kreditiranje poljoprivredne proizvodnje sa 4% na 3%;

- KL za dugoročno kreditiranje tekućih sredstava za izvoznike sa 5% na 4%.

Također, usvojen je i prijedlog produžetka roka otplate KL za dugoročno kreditiranje stalnih sredstava na osam godina, te su snižene naknade za obradu kreditnih zahtjeva:

- Za iznos kredita do 1.000.000,00 KM (0,75%);

- Za iznos kredita 1.000.001,00 KM – 3.000.000,00 KM (0,50%);

- Za iznos kredita preko 3.000.000,00 KM (0,35%).

Cijeneći financijske i općedruštvene ciljeve poslovanja, a imajući u vidu da ne posluje prvenstveno sa ciljem ostvarenja dobiti, Razvojna banka Federacije BiH nastojat će da svojim djelovanjem doprinosi bržem i što ravnomjernijem razvoju svih regija Federacije Bosne i Hercegovine. Dodatne informacije možete naći na web stranici Razvojne banke FBIH.

petak, 04 Mart 2016 22:04

BiH mora napustiti anahronu politiku “kupujmo domaće” i uvesti politiku “izvozimo domaće”, jer je rast izvoza jedini put napretka za našu zemlju, smatra prof. dr. Vjekoslav Domljan. U autorskom tekstu za Klix.ba prof. Domljan analizira Reformsku agendu koju su usvojile bh. vlasti.

Ako mjesečno zarađujete 800 KM a neko vrijeme trošite 900 KM mjesečno, vaši će vas povjerioci upozoriti i potom tražiti da im pozajmljeni novac (100 KM mjesečno puta broj mjeseci) vratite.
Da biste vratili novac, morate ili smanjiti potrošnju ili povećati prihode, drugim riječima: morate poduzeti nešto, pokrenuti proces reforme. Ilustracije radi, to se svodi na smanjenje potrošnje ispod 700 KM ili, alternativno, na povećanje prihoda na preko 900 KM, te tim putevima osigurati vraćanje duga. Koliko će trajati prvo (smanjenje potrošnje ispod 700 KM), odnosno drugo (povećanje prihoda na preko 900 KM) ovisit će od toga koliko ste vremena trošili preko vlastitih mogućnosti i shodno tome iznos (plus kamate) koji treba vratiti povjeriocima.
BiH je u situaciji takve reforme. Trošila je više no što je proizvodila. Veća količina potrošenih od proizvedenih dobara se osiguravala uvozom. A u okviru te veće potrošnje, posebice se rastrošno namjestio javni sektor – imao je veće rashode od prihoda, pa je stvarao deficite. Koliki su, ne znamo tačno. Ti deficiti kod niza institucija (npr. bolnica i rudnika) ostaju zasad nepokriveni.

Crvena lampica

Javna vlast nije poduzela reforme po izbijanju globalne krize (kao što ih, primjerice, nije poduzimala ni bivša Jugoslavija poslije naftnih šokova iz 1970-tih). Puštala je da uvoz bude veći od izvoza, pa su tekući deficiti platne bilance iznosili oko desetinu proizvodnje. No, kad se pređe -4 posto proizvodnje godišnje (a kod BiH je to bilo svake godine od 1995.), pali se crvena lampica. Kad to teče, neto investicijska pozicija zemlje (odnos onoga što BiH je uložila u inozemstvo i onoga što su stranci uložili u našu zemlju) postaje uvelike negativna, odnosno zemlja postaje dužnik. Ta pozicija iznosi -50 posto bruto domaćeg proizvoda, a crvena lampa se pali na -35 posto.
Sad, kad su stvari došle na naplatu, a platiti se ne mogu lako, nema druge nego u reforme. One kredite koje je Međunarodni monetarni fond dao u razdoblju 2012-2014. treba vratiti. Treba vratiti preko milijarde KM, i to 2016. godine 176 miliona KM, godinu kasnije 342 miliona KM, zatim 2018. godine 356 miliona KM, te 2019. godine 169 miliona KM. To se može učiniti tako što će se stari dug zamijeniti novim. Vidi i MMF da je stanje u BiH teško, pa novi aranžman neće biti uobičajen, stand-by aranžman, nego prošireni aranžman. Jednostavno kazano, MMF neće dati paket s vremenskog trajanja 3-5 godina (vrijeme uzimanja plus vrijeme vraćanja) nego paket trajanja 4-10 godina.
No, znamo li izaći iz te dužničke situacije, odnosno raditi ono što su učinile druge zemlje koje su zapale u duboku krizu ili zemlje koje su postizale visoku stopu rasta ili čak one koje su postajale ekonomska čuda? Primjerice, Finska tokom prve polovice 1990-tih i Južna Koreja koncem 1990-tih su se uspješno izvukle iz duboke krize. Nisu samo tranzicijske zemlje ostvarile dubok pad raspadom socijalizma 1989. godine, nego i Finska koja je izgubila tržište Sovjetskog Saveza i pri tom u četiri godine doživjela pad proizvodnje za desetinu, dok joj se stopa nezaposlenosti učetverostručila i dostigla 17 posto. Postoje i iskustva zemalja koje su postale ekonomska čuda tj. iskustva 13 zemalja koje su imale prosječnu stopu rasta proizvodnje preko 7 posto godišnje u razdoblju od minimalno 25 godina.

Koja su rješenja moguća za BiH?

Reformska agenda sadrži ključne elemente ekonomskih i razvojnih politika odnosnih grupa zemalja. BiH ima otvorenu ekonomiju, a to je najvažnija lekcija iz iskustva zemlja koje su postajala ekonomska čuda. Ne smijemo se plašiti otvorene ekonomije. Još prije 199 godina David Ricardo, tvorac teorije komparativne prednosti, je pokazao (a nobelovac Paul Samuelson, po čijoj Ekonomici studenti diljem svijeta uče abecedu ekonomske znanosti, tvrdi da je to najbolja od svih teorija iz oblasti društvenih znanosti) da i najmanje razvijene zemlje mogu imati komparativne prednosti u proizvodnji određenih roba u odnosu i na najrazvijenije zemlje. To je razvidno i iz trgovinske bilance BiH. I u sadašnjim uvjetima četiri petine bh. izvoza se plasira u EU, što osigurava dvije trećine uvoza iz EU. Uz pomoć mjera iz Reformske agende taj izvoz bi se trebao još više povećati.
Druga lekcija je da tržište mora biti glavni mehanizam ekonomske aktivnosti. Sada u BiH ne funkcionira tržište rada, dok tržište kapitala ne postoji. Stopa neaktivnosti i nezaposlenosti se moraju prepoloviti u narednom srednjoročju. I to je cilj koji BiH može postići. To znači zapošljavati 35-40 hiljada ljudi godišnje. Pri tome će se popraviti i odnos radnika i penzionera – bez popravljanja tog odnosa penzioni i zdravstveni fondovi će kolapsirati. Sad je odnos 1:1, a kad bi se svih 300.000 nezaposlenih zaposlilo, taj odnos radnika i penzionera bi skočio na 1.5:1. Crvena lampa se pali na 2:1. Ovo pokazuje koliko je nužno pokretati reforme u BiH. Dok se ekonomisti spore oko toga koliko treba pustiti djelovanje 'nevidljive ruke' (tržišta) a koliko 'vidljive ruke' (države), u BiH se radi o 'nepostojećoj ruci'. Temeljna zadaća države je osigurati igralište za tržišnu utakmicu i pravila za njeno odvijanje. Stoga je razumljivo uvođenje novih institucija (privrednih sudova), one-stop shopova (radi uvođenja novih igrača) i regulacija stečaja (radi isključenje isluženih igrača). Pri tom sudac mora biti što pošteniji, pa Reformska agenda stavlja jasan naglasak na borbu protiv korupcije. I igrači moraju biti što pošteniji, pa Reformska agenda stavlja naglasak na fer konkurenciju odnosno na smanjenje sive ekonomije.
Treća lekcija se odnosi na makroekonomsku stabilnost, koja znači da ekonomija nema inflacija i da ima tek blagi budžetski deficit. Što se tiče inflacije, ta bolest već skoro dva desetljeća ne postoji u BiH. Doskora su i budžeti bili pod kontrolom, no s globalnom krizom zapali su u deficite. No, deficiti nisu veliki. Iz dna, kad je deficit dostizao -6 posto bruto domaćeg proizvoda 2009. godine, reducirani su na -1 posto bruto domaćeg proizvoda, što znači da je budžet pod kontrolom odnosno da postoji makrostabilnost ekonomije.

Štednja i investicije

No, četvrta i peta lekcija su teške. Četvrta kaže da nijedna zemlja nije postigla visoku stopu ekonomskog rasta bez visokih stopa štednje i investicija. A stopa štednje (proizvodnja minus potrošnja) u BiH je vrlo niska. Stopa domaće štednje je zapravo negativna, dok je stopa ukupne štednje pozitivna, zahvaljujući 'uvozu' štednje.
BiH mora barem podvostručiti stopu ukupne štednje, podići je sa dašnje desetine na barem dvije desetine bruto domaćeg proizvoda. Istodobno mora povećati stopu investicija, koja je u pretkriznom razdoblju iznosila oko četvrtine dohotka, sa sadašnjih 17 posto na trećinu bruto domaćeg proizvoda. Naravno pitanje je kako zatvoriti jaz između investicija i štednje? Odgovor je inozemnim direktnim investicijama, pa je njima u Reformskoj agendi data odgovarajuća pažnja. Pri tome je od temeljne važnosti osigurati finansiranje mikro preduzeća (do devet zaposlenih) i malih poduzeća (10-49 zaposlenih).
Jedna od najtežih zadaća u oblasti ekonomske politike je smanjivanje visine kamatnih stopa. A to se može postići samo na dva načina: smanjivanjem sistemskog rizika zemlja (što je proces paralelan stvaranju uvjeta za odlazak OHR-a i MMF-a) i uvođenjem konkurencije. Sada trgovačke banke drže oko 85 posto finansijskog tržišta (svega 2-3 banke diktiraju uvjete), pa je nužno uvesti druge institucije kao konkurente te nove finansijske instrumente za tržište kapitala (primjerice, izdavanje obveznica od strane elektroprivreda).
U Akcionom planu za realizaciju Reformske agende FBiH stoji da će se izvršiti izmjene i dopune Zakona o bankama u četvrtom kvartalu 2016. Tim zakonom bi se konačno trebao ukinuti tržišni monopol trgovačkih banaka, jer u FBiH (ali ne i u RS!) samo one mogu primati depozite i odobravati kredite. Od iznimne je važnosti uvesti druge finansijske institucije, poput štedionica i štedno-kreditnih organizacija.

Javni sektor

I na kraju peta lekcija, od koje sve ovisi: javni sektor. Reformska agenda nastoji osigurati efikasniju proizvodnja javnih dobra i njihovu pravičniju raspodjelu. Tamo gdje djeluje tržište, lako je vidjeti ko je uspješan, a ko nije. A tamo gdje ne djeluje tržište, simulira se njegovo djelovanje usporedbom s drugim proizvođačima istog dobra. Veličina javnog sektora i njegovih dijelova se mjeri s odnosnim veličinama u drugim zemljama. Istodobno se mora uvoditi mjerenje efikasnosti javnih rashoda i javnih institucija. Morat će se konačno uspostaviti i konsolidirana bilanca javnog sektora i riješiti pitanje gubitaka javnih kompanija. U ostvarivanju ovog dijela Reformske agende veliku pomoć će pružiti Svjetska banka, čija će nova, trogodišnja strategija za BiH, biti usmjerena upravo na javni sektor.

S djelovanjem javnog sektora povezana je korupcija tj. ostvarivanje privatnih dobitaka pri obnašanju javne funkcije. Reformska agenda je usmjerena na smanjenje korupcije kroz osiguranje boljeg i pravednijeg procesa javnih nabavki, bolje naplatu javnih prihoda, te izmjene poreznog sistema usmjerene na veće zahvaćanje dohotka bogatijih uz smanjivanje zahvaćanja dohotka siromašnijih.
Provođenje Reformske agende će osigurati da se popravi poslovno okruženje i konkurentnost bh. firmi i bh. ekonomije u cjelini. Momentalno je bh. ekonomija najmanje konkurentna u odnosu na sve evropske i tranzicijske ekonomije. Ni u jednoj evropskoj i tranzicijskoj ekonomije nije teže otpočeti biznis nego u BiH.
Reformskom agendom će se uvesti odnosno razviti 'on-stop shopovi' koji će pomoći da se lako otpočne biznis. Velike prepreke tome (pribavljanje građevinskih dozvola i priključaka na struju) će biti uklonjene. Dobitnici tih reformi će biti svi zainteresirani građani BiH, posebice mladi, za čije će prvo zapošljavanje i samozapošljavanje biti osigurana posebna novčana sredstva.
Na koncu, hoće li Reformska agenda doista unijeti promjene u živote bh. građana? To će ovisiti i od građana odnosno od toga koliko će tražiti da vlasti provode ono što je zacrtano Reformskom agendom. Kako ćemo znati da se to (ne)dešava? Dovoljno će biti svakog, recimo 10. u mjesecu, vidjeti koliko je (novo)prijavljenih radnika kod poreznih uprava. To će nam kazati koliko ima uposlenih u formalnom sektoru ekonomije i koliko se njihov broj uvećao tokom odnosnog mjeseca.

Građani moraju natjerati vlasti da provode Reformsku agendu

No, da li bi ta radna mjesta bila održiva? To bi gledali, također svakog 10. u mjesecu temeljem kretanja izvoza. Izvoz bi se tokom narednom srednjoročnom razdoblju morao podvostručiti. BiH mora napustiti anahronu politiku “kupujmo domaće” i uvesti politiku “izvozimo domaće”, jer je rast izvoza jedini put napretka za našu zemlju.
Ako mi, bh. građani, budemo tako radili, moći ćemo na pitanje Jonasa Salka (izumitelja polio vakcine koji je običavao kazati: “Najvažnije pitanje koje sebi moramo postaviti je: ‘Jesmo li dobri prethodnici?'“) odgovoriti: “Da, bili smo dobri. Reformska agenda se primila, jer se, primjerice, stopa nezaposlenih mladih spustila na razinu Španije i Grčke“. Što je dobro, za početak.

 

Prof.dr. Vjekoslav Domjan

 

 

Stranica 9 od 21

O nama

HTML 5Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče osnovana je 1999.godine kao nevladina, neprofitna organizacija. Osnivači udruge su privrednici općine Žepče. Udruga djeluje na principu dragovoljnog učlanjenja pravnih osoba-poduzetnika, fizičkih osoba, nezaposlenih žena, mladih i ostalih koji žele zajednički raditi na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja u općini Žepče, ali i šire.

kontakti

Gdje se nalazimo