UPIP Žepče

UPIP Žepče

srijeda, 02 Decembar 2015 08:32

Milijuni sadnica smilja posađeni su u prethodnom razdoblju u Hercegovini. Smilje se proizvodi za međunarodno tržište, za kozmetičku industriju, a u posljednje vrijeme sve više i za industriju aromaterapije te za druge oblike primjene za zdravlje čovjeka, piše Večernji list BiH. Škrti hercegovački kamenjar, ali i od korova umorna zemlja, napokon je došao na svoje, a od proljeća će još više jer se radi i sadi kao u dobra, stara vremena kakvih se mnogi još s nostalgijom sjećaju.

Kvaliteta smilja

Kako ističe vlasnik jedne male plantaže u Grudama, posadio je smo 7000 sadnica, a za četiri i pol mjeseca ubrali 1200 kilograma smilja koje su prodali za pet maraka po kilogramu. Od tog novca isplatili smo uloženo, i sadnice i radnike, ističe sugovornik. Upravo ovo dalo je nadu onima koji su strahovali da će tri godine morati čekati na bilo kakve rezultate i koji su se naposljetku bojali hoće li rezultata od toga biti s obzirom na to da su tri godine relativno dugo razdoblje i da ne bi došlo do neke pošasti koja bi mogla uništiti proizvodnju. - Da je smilje kvalitetno, potvrđeno nam je nakon analize u Beogradu gdje su nam stručnjaci kazali kako možemo brati već u ponedjeljak, a rezultati analize su nam javljeni krajem tjedna i onda smo krenuli s berbom smilja, a zatim smo ga prodali lokalnoj tvrtki u Ljubuškom. Uspjeli smo prodati i višak sadnica, govori nam sugovornica koja je, uz spomenutih sedam, posadila još 6 tisuća sadnica smilja, a na proljeće ova obitelj planira posaditi još 20.000 sadnica. Smilje je sađeno u mjestu Medovići na površini od 2000 m2.


Pothvat i iz znatiželje

Zaselak nekad poznat po odličnom duhanu postaje poznat i po kvalitetnom smilju. Sugovornica nam otkriva i kako su se odlučili na ovaj pothvat. - Većina je govorila kako smilje ne može uspjeti u zemlji bez kamena, nego se uporno tvrdilo kako mora bit u kamenu. Mi smo ga odlučili posaditi u zemlji koja nije obrađivana 20-ak godina. Bilo je to zapušteno zemljište na kojem je izniklo i dalo plodove kvalitetno smilje, srušivši još jedan mit o smilju kako ono mora biti u kamenu. U radu, tijekom ova 4 i pol mjeseca, pomagali su joj muž i troje djece, a imala je i radnike pri sadnji i branju. Za pokus Marija je destilirala 20 kg smilja, od čega je nastalo 45 mililitara ulja za kućne potrebe. Do proljeća će se zemlja odmoriti i onda se nastavlja s radom.

ponedjeljak, 30 Novembar 2015 17:28

Veliku medijsku prašinu posljednjih dana diglo je priopćenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja je zauzela i objavila službeni stav prema konzumaciji mesa i zaključila kako mesne prerađevine uzrokuju karcinom. Ljubitelji mesa odmah su se pobunili i odbacili takve ideje poručujući kako će i dalje konzumirati meso, odnosno kobasice, šunku, slaninu i slično, piše Večernji list BiH. Naravno, istina nije crno-bijela pa je SZO pojasnio da su komponente koje mesne prerađevine čine nezdravim zapravo konzervansi, pojačivači ukusa, dim i slično.

Za ljubitelje mesa dodatno opterećenje je, opet po pisanju medija, što meso staro više od deset godina koje se čuva kao robna rezerva umjesto na otpadu završava na tanjurima građana BiH. Dok se trgovci ljute na priopćenje SZO-a, ali i na napise medija, opterećeni općenito lošim životnim standardom i uglavnom zabrinuti kako će spojiti kraj s krajem, većina potrošača u BiH uglavnom se ne brine puno za ova priopćenja jer je na njihovim stolovima ionako sve manje ovog proizvoda. Tako se danas najmanje mesa u Europi konzumira u Turskoj i Bosni i Hercegovini.

U BiH se po stanovniku godišnje na stolu nađe 33,9 kilograma mesa, što je skoro najmanje u Europi. Manje mesa se jede samo u Turskoj, 33,4. Nalazimo se i ispod svjetskog prosjeka koji je 42 kg godišnje po stanovniku.

Najveći potrošači mesa u Europi su Austrija (106,4 kg), Luksemburg (98,8 kg), Portugal (90,3 kg) te Španjolska (93,1 kg). Ostale države kreću se u rasponu od 60 do 90 kilograma mesa godišnje po stanovniku.

U Srbiji se, prema podacima UN-ove organizacije, potroši 49,3 kg, Hrvatskoj 62, a Crnoj Gori čak 77,3 kg godišnje. Prema podacima iste organizacije, najviše mesa konzumiraju Australci, Novozelanđani i stanovnici Sjedinjenih Američkih Država. Osim toga, čini se da potrošači u BiH još uglavnom traže takozvanu tvrdu kvalitetu, što zapravo znači samo osnovnu higijenu, ne brinući puno ni o podrijetlu, a niti o načinu uzgoja. Iako građani BiH tradicionalno najviše jedu govedinu i svinjetinu, potrošnja mesa peradi, a posebice piletine, udvostručila se u posljednjih pet godina, čemu je osnovni razlog cijena. Pileće meso je obično najjeftinije meso koje se može naći i sve dok namirnice zadovoljavaju osnovnu kvalitetu, sanitarne i kriterije sigurnosti hrane, one će pronaći kupca ukoliko je cijena adekvatna. Inače, u svijetu postoji ogromna potražnja za mesom.

U razdoblju od 50 godina potrošnja mesa u svijetu značajno se povećala.

ponedjeljak, 30 Novembar 2015 17:09

Predstavnici UPIP-a Žepče 26 i 27. studenog 2015. sudjelovali  na dvodnevnoj tematskoj konferenciji posvećenoj modelima za transfer tehnologija i mogućnostima njegovog razvoja u BiH. Konferenciju su organizirali djelatnici Agencije Preda PD u suradnji sa Univerzitetom u Banja Luci, u čijim prostorijama je i organizirana dvodnevna konferencija, a uz podršku Ministarstva civilnih poslova BiH i Grada Prijedora. Na konferenciji su učestvovali predstavnici: visokoškolskih ustanova, instituta, privrede, poslovnih udruženja i klastera, privrednih komora, udruženja inovatora i ostali zainteresirani pojedinci.

U okviru konferencije predstavljena su iskustva sistema za transfer tehnologije u BiH, kao i iskustva i prakse iz EU zemalja: Hrvatske (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO) i Slovenije (NCP SMEs Slovenija). Posebna pažnja je posvećena mogućnostima uspostavljanja lokalnog centra za pružanje i razvoj usluga vezanih za proces transfera tehnologija.

ponedjeljak, 23 Novembar 2015 15:34

Izvršna direktorica UPIP-a Žepče, gđa. Mira Jović prisustvovala na prezentaciji dokumenta „Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2015. godinu“, održanoj u prostorijama EU Delegacije u BiH u Sarajevu. Prema nalazima Komisije, Bosna i Hercegovina se vratila na reformski put i započela s rješavanjem preostalih prioriteta na putu pristupanja Europskoj uniji kao što je pokazalo i usvajanje Reformske agende u julu. Za dalji napredak zemlje na europskom putu, potrebno je ostvariti smisleni napredak u provedbi Reformske agende kao jedan od uslova da bi Europska unija razmatrala zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo. Politički konsenzus o europskoj budućnosti zemlje izražen u Zajedničkoj izjavi iz februara ove godine treba dalje pretočiti u usvajanje i harmoniziranu primjenu potrebnih reformi u cijeloj zemlji. Također, da bi se zemlja mogla konkretno pozabaviti narednim koracima na svom putu europskih integracija potrebno je jačanje javne uprave, unaprjeđenje suradnje na svim razinama i uspostavljanje učinkovitog mehanizma koordinacije po pitanjima koja se tiču Europske unije. Od domaćih vlasti se očekuju rezultati po ključnim preostalim prioritetima u pravosuđu u skladu s preporukama Strukturiranog dijaloga o pravosuđu. Od Bosne i Hercegovine se dalje očekuje pozitivno ispunjavanje uslova u provedbi Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju, uključujući i prilagodbu nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

petak, 20 Novembar 2015 16:28

Važna agrotehnička mjera u obradi tla je jesensko duboko oranje na svim površinama koje su nakon skidanja usjeva ostale slobodne.

Često se postavlja pitanje zbog tehničkih problema zaoravanja kukuruzinca, što raditi s biljnim ostacima. Struka oduvijek zastupa zaoravanje žetvenih ostataka, a nikako njihovo spaljivanje. Iako biljni ostaci kukuruza često izazivaju probleme zbog velike mase prilikom sjetve naredne kulture, usitnjavanjem biljnih ostataka i dubokim zaoravanjem na 20-30 cm uz dodatak UREA- e obogaćujemo tlo humusom. Na taj način se dodatkom dušika žetveni ostaci brže razlažu, povećava se mikrobiološka aktivnost tla a samim time se osigurava povoljniji C/N omjer.

Organska tvar u tlu sadrži oko 50 % C i oko 5 % N , pa je omjer C/N približno 10:1. Oranjem se najčešće zaoravaju žetveni ostaci i organska gnojiva širokog C/N omjera. Mikroorganizmi svojom aktivnošću dovode do sužavanja tog omjera u procesu oksidacije ugljika. Sve dok C/N omjer ne padne na određenu vrijednost mikroorganizmi sav oslobođeni dušik koriste za svoje potrebe. Zbog tog razloga preporučujemo dodavanje UREA-e naročito kod zaoravanja slame i kukuruzinca, kako bi se spriječila dušična depresija. Oslobađanje dušika i mogućnost usvajanja višim biljkama započinje tek kad je C/N odnos manji od 25:1. Jedan dio djelomično razložene svježe organske tvari se daljnjim postupkom humifikacije uz pomoć mikroorganizama pretvara u humus. Tako dobivene hranive tvari iz žetvenih ostataka imaju sličnu hranidbenu vrijednost za biljke kao one iz stajnjaka.

Osim tog značaja, humus je važan za održavanje povoljne strukture tla u procesu nastanka organomineralnih strukturnih agregata. Važnost humusa promatramo ne samo s biološkog nego s fizičkog i kemijskog aspekta. U fizičkom smislu humus popravlja vodozračni režim i toplinska svojstva tla.

Kod nastanka strukturnih agregata poboljšava aeraciju i drenažu tla. Humus poboljšava kemijska svojstva tla kao i njegovu pufernu sposobnost. Sve nevedene činjenice opravdavaju važnost zaoravanja biljnih ostataka naročito na tlima gdje nema mogućnosti unošenja organskih gnojiva. Osim zaoravanja biljnih ostataka preporučuje se i uvođenje siderata u plodored. Sideracija ili zelena gnojidba je planirano unošenje u tlo nadzemne mase određenih kultura uzgojenih isključivo za tu svrhu. Siderati obogaćuju tlo organskom tvari, poboljšavaju biološku aktivnost tla, koriste teže pristupačna hraniva, dok na težim tlima vrše i biološku drenažu tla.

Na lakšim tlima povećavaju kapacitet tla za vodu, utječu na pedohigijenu te osiguravaju opskrbu tla organskom tvari i bolju pristupačnost hranivih elemenata. Za sjetvu siderata mogu se koristiti; leguminoze (grahorica, lupina, bob i djeteline), krmna repica, uljana rotkva, bijela gorušica, krmna ogrštica, facelija i heljda. Odabir siderata ovisi o vremenu u kojem se može zasijati, odnosno o tome kada je površina slobodna i skinut glavni usjev. Najčešće se zasijavaju krajem ljeta nakon skidanja žitarica, uljarica ili povrća. Takvi usjevi koji se zasijavaju krajem ljeta i ostaju kroz zimu kao pokrovni usjevi moraju biti otporni na niske temperature, oni ujedno i sprečavaju ispiranje nitrata u tlu, te je na taj način osigurano maksimalno iskorištavanje hraniva. Zaoravanje siderata ima povoljan utjecaj kako na teškim, tako i na pjeskovitim tlima, naročito se preporučuje na površinama koje se gnoje samo mineralnim gnojivima.

Siderati se ne zasijavaju za komercijalnu proizvodnju, ali imaju važnu ulogu u plodoredu kod intenzivne ratarske i povrtlarske proizvodnje. Neki od siderata su izuzetno dobri kao usjevi koji sprečavaju širenje nematoda kod uzgoja u monokulturi (kod uzastopnog uzgoja istog usjeva naročito povrća). Još jedan od razloga sjetve siderata je ekološka osviještenost i učinkovitost gospodarstva, koje na taj način primjenjuje manje mineralnih gnojiva, i sprečava ispiranje nitrata. Obzirom da je u sklopu mjera nitratne direktive predviđena i sjetva siderata sve češće se takvi usjevi zasijavaju na poljoprivrednim površinama.

Poljoprivredni proizvođači posljednjih nekoliko godina su intenzivnije započeli sa sjetvom siderata, ne samo radi zakonske obaveze, nego i iz razloga jer su uvidjeli da ne smiju stalno uzgajati istu kulturu na istoj površini, nego moraju radi proširenja plodoreda i sprečavanja bolesti i štetnika uvoditi siderate. Siderati koji su posijani tijekom ljeta a ne podnose zimu i niske temperature obično se zaoravaju prije jesenskih mrazova kako bi se u tlo unijela što veća količina biljne mase, a oni koji ostaju preko zime kao pokrovni usjev zaoravaju se na proljeće prije sjetve jarih usjeva.

srijeda, 18 Novembar 2015 10:49

Aktivnosti UPIPa Žepče  možete pratiti i na facebook stranici

 

ponedjeljak, 16 Novembar 2015 09:31

Objavljen je radni program "Horizon 2020" za 2016. i 2017. godinu. Program, koji je otvoren i za Bosnu i Hercegovinu, sadrži pregled oblasti u kojima će se financirati projekti u naredne dvije godine, a dostupan je na linku.

"Horizon 2020" je novi program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014-2020 i otvara mogućnosti razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. "Horizon 2020" je financijski instrument koji implementira "Uniju inovacija", jednu od ključnih inicijativa strategije "Europa 2020" usmjerenih prema razvoju globalne konkurentnosti Europske unije. "Horizon 2020" se sastoji iz tri "stuba" i to "izvrsna nauka", "industrijsko vodstvo" i "društveni izazovi". Za implementaciju ovog programa Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020. godine planiran je iznos od 79,4 milijardi EUR.

Korisnici ovog programa su univerziteti, istraživački i naučni centri, predstavnici industrije, te mala i srednja poduzeća. Njime se također nastoji poticati ulaganje u privatni sektor, s naglaskom na promociju istraživanja i inovacija, te stvaranje novih vrijednosti i ubrzanje razvoja tehnologija u inovativnim proizvodima, procesima i uslugama.

 

Izvor: e-Kapija

petak, 13 Novembar 2015 10:28

U Mostaru 12.11.2015. godine održan sastanak TOT tima AgroMAP mreže, kako javlja portal www.agromap.net. Sastanak je održan u prostorijama LINKa Mostar koji je sa Udrugom Poduzetnika i poslodavaca Žepče koordinator AgroMAP mreže za područje Hercegovine.

Na sastanku se razgovaralo o opremi i korištenju opreme u okviru Mašinskog prstena AgroMAP mreže, kao i prerastanju mreže u AgroMAP Klaster na sto su članovi pozitivno reagirali. Razgovaralo se i o povećanju upošljavanja u okviru mreže kao i suradnji sa naučnoistraživačkim institucijama.

Također su članovim TOT tima dali smjernice u kojem pravcu treba ići mreža i koje principe trebaju poštovati svi članovi.

utorak, 10 Novembar 2015 11:27

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba („Službene novine Federacije BiH“, br. 41/01, 22/05 i 9/08), Strategijom jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, te ciljevima iz Programa rada Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2015. godinu, Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju, mjera „Sufinanciranje troškova penzijskog i zdravstvenog osiguranja za registrirane poljoprivredne obrte“ Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Sporazuma o suradnji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnog zavoda za zapošljavanje sačinjen je Program sufinanciranja samozapošljavanja i zapošljavanja u oblasti poljoprivrede 2015 (u daljem tekstu: Program).
Za realizaciju Programa predviđena su sredstva u iznosu od 3.000.000,00 KM koje će osigurati Federalni zavod za zapošljavanje (u daljem tekstu Zavod) - u iznosu od 1.500.000,00 KM i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu Ministarstvo) - u iznosu od 1.500.000,00 KM.
Realizacija Programa provodit će se zajedno sa kantonalnim službama za zapošljavanje (u daljem tekstu Služba).


J A V N I   P O Z I V

Cilj Programa

Omogućiti poticaj za osobe sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH radi samozapošljavanja i zapošljavanja u novoregistriranim i već postojećim poslovnim subjektima (obrtima) u oblasti poljoprivrede.
Ciljna grupa
Ciljna grupa/korisnici sredstava su osobe prijavljene na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH, te u registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata, bez obzira na stepen obrazovanja i dob, a koja će po odobravanju sredstava registrirati i održati registriranom poljoprivrednu djelatnost u trajanju od najmanje 36 mjeseci i/ili koje će se zaposliti u novoregistriranim ili već postojećim poljoprivrednim obrtima.
U Programu ne mogu učestvovati nezaposlene osobe koje su već koristile kreditna ili bespovratna sredstva iz poticajnih mjera Zavoda i/ili Službe radi pokretanja djelatnosti i osobe kojim je naložen povrat ostvarene novčane podrške iz Programa Ministarstva.
U Programu ne mogu učestvovati nezaposlene osobe koje su odjavile poljoprivrednu djelatnost od 2.7.2015.godine.
U Programu ne mogu učestvovati poslodavci (već postojeći poljoprivredni obrti radi zapošljavanja nezaposlenih osoba) koji su koristili kreditna ili bespovratna sredstva iz poticajnih mjera Zavoda ili Službe a nisu ispoštovali obaveze u skladu sa zaključenim ugovorima, odnosno nisu zaposlili predviđen broj radnika i ne vraćaju redovno dobivena sredstva.
Poticajna mjera
Zavod će iz zajedničkih sredstava osobama, kojima se odobre poticajna sredstva, nakon što registriraju poljoprivrednu djelatnost i otpočnu sa radom mjesečno isplaćivati/refundirati poticajna sredstva:
 

  • u visini od 100% iznosa obaveznih doprinosa (132 KM, odnosno ako se registrira obrt sa knjigovodstvenim servisom, taj iznos se dodatno povećava do 50 KM) prvih 12 mjeseci (I godina),
  • u visini od 50% iznosa obaveznih doprinosa (66 KM, odnosno ako se registrira obrt sa knjigovodstvenim servisom, taj iznos se dodatno povećava do 50 KM) u periodu od 13 do 24 mjeseca (II godina),
  • u visini od 50% iznosa obaveznih doprinosa (66 KM, odnosno ako se registrira obrt sa knjigovodstvenim servisom, taj iznos se dodatno povećava do 50 KM) u periodu od 25 do 36 mjeseci (III godina),
  • u visini od 75% iznosa obaveznih doprinosa (99 KM, odnosno ako se registrira obrt sa knjigovodstvenim servisom, taj iznos se dodatno povećava do 50 KM) u II i III godini u slučajevima gdje su aplikanti žene ili mlade osobe dobi do 35 godina.

U slučaju zapošljavanja nezaposlene osobe u novoregistriranim obrtima (najviše jedno lice po obrtu) mjesečno će se isplaćivati / refundirati i iznos obaveznih doprinosa na i iz plaće zaposlenih (132 KM) u trajanju od šest (6) mjeseci.
U slučaju zapošljavanja nezaposlene osobe u već postojećim poljoprivrednim obrtima (najviše jedno lice po obrtu) mjesečno će se isplaćivati / refundirati i iznos obaveznih doprinosa na i iz plaće zaposlenih (132 KM) u trajanju od dvanaest (12) mjeseci.
Pored toga fizičkim licima tj. novoregistriranim poljoprivrednim obrtima iz sredstava Zavoda sufinansirat će se i neophodni troškovi pokretanja djelatnosti (troškovi registracije, ljekarskog uvjerenja, taksa, opreme / sredstava za rad i sl.) u iznosu od 200 KM, a isplatit će se po izvršenom pravdanju utrošenih sredstava uz isplatu prvog dijela mjesečne refundacije.

Prijava na Javni poziv

Fizičko lice (nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva) se prijavljuje za učešće u Programu putem web portala Zavoda: www.fzzz.ba i web stranice Ministarstva: www.fmpvs.gov.ba  te u elektronski obrazac prijave unosi lične podatke i podatke o poslovnoj ideji koju namjerava realizirati, te eventualno podatke o osobama koje želi zaposliti.
Nakon izvršene prijave, a najkasnije u roku od 60 dana, fizičko lice (nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva) dostavlja Službi otisnut i svojeručno potpisan Obrazac prijave uz koji obavezno dostavlja:

  • ovjerenu kopiju rješenja o registraciji djelatnosti, čiji datum je nakon datuma apliciranja na Javni poziv (za novoregistrirane)
  • kopiju identifikacijskog broja (kopiju uvjerenja o poreznoj registraciji),
  • podatak o osnovici za obračun obaveznih doprinosa u skladu sa zakonskim propisima
  • kopiju prijave na obavezna osiguranja u Poreznoj upravi Federacije BiH (Obrazac JS 3100)
  • ovjerenu kopiju ugovora o radu i kopiju prijave na obavezna osiguranja u Poreznoj upravi Federacije BiH (Obrazac JS 3100 ) za lica koja eventualno zapošljava ili sa kojima registrira djelatnost,
  • broj računa u poslovnoj banci (kopiju ugovora sa poslovnom bankom) na koji će se sredstva doznačiti
  • potvrda o upisu obrta u registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata.

Poslodavac – poljoprivredni obrt registriran prije Javnog poziva se, također, može prijaviti za učešće u Programu putem web portala Zavoda: www.fzzz.ba i web stranice Ministarstva: www.fmpvs.gov.ba , i to za sufinanciranje zapošljavanja jedne (1) nezaposlene osobe, te u prijavu unosi svoje podatke i podatke o osobi koju namjerava zaposliti (kanton prebivališta osobe, mjesto rada, i dr.)

Osnovne informacije o postupcima, proceduri i aktivnostima iz Programa, nezaposlena lica dobivaju u Zavodu/Ministarstvu i Službi, odnosno putem e-mail adrese Zavoda: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. te e-mail adrese Ministarstva Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.. Nezaposlena lica se, također, mogu obratiti za pomoć Ministarstvu/Službi prilikom ispunjavanja elektronskog obrasca prijave.

Cjelokupan tekst Programa je dostupan na web portalu Zavoda: www.fzzz.ba i web stranici Ministarstva: www.fmpvs.gov.ba . 
Javni poziv se objavljuje 9.11.2015. godine u 9,00 sati, a ostaje otvoren do potpisivanja ugovora u vrijednosti raspoloživih sredstava utvrđenih Programom.

 

četvrtak, 05 Novembar 2015 09:46

U okviru suradnje Vanjsko trgovinske komore BiH i Komore Albanije, a u realizaciji agencije Bosnaexpres sa partnerima, pozivamo privrednike da se prijave za organiziranu kolektivnu posjetu Međunarodnom sajmu u Tirani, koji se održava od 21 - 24. Novembra 2015.

Tijekom Sajma, u subotu,  biti će organiziran poseban susret privrednika BiH i Albanije. Više informacija možete vidjeti ovdje: „Ponuda i program putovanja“.

Stranica 13 od 21

O nama

HTML 5Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče osnovana je 1999.godine kao nevladina, neprofitna organizacija. Osnivači udruge su privrednici općine Žepče. Udruga djeluje na principu dragovoljnog učlanjenja pravnih osoba-poduzetnika, fizičkih osoba, nezaposlenih žena, mladih i ostalih koji žele zajednički raditi na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja u općini Žepče, ali i šire.

kontakti

Gdje se nalazimo