Kalcizacija-put ka očuvanju plodnosti tla

  • Objavljeno u Savjeti
  • Čitano 856 puta

Uvjeti u tlu nisu uvijek povoljni za usvajanje hranjiva od strane biljke, bez obzira na to što su ona neophodna za njezin pravilan rast, razvoj i ostvarenje prinosa. Biljna hranjiva biljke mogu usvajati samo iz otopine tla koja mora biti povoljne pH reakcije. Reakcija tla najbolje se utvrđuje kemijskom analizom tla i izražava se kao pH vrijednost. Prema tome koje su vrijednosti u pitanju, pH vrijednost može biti alkalna, neutralna ili kisela.

Na tablici je pokazan raspon u kojima se kreće pH vrijednost u svim tlima. Većina poljoprivrednih tala ima pH vrijednost između pH 5 i pH 8. Ako su pH vrijednosti preniske ili previsoke, dolazi do poremećaja u usvajanju biljnih hranjiva iz tla.

Uzroci kiselosti tla:

  • kiselost se razvila od matičnog supstrata koji je kiseo,
  • dio kalcija ispire se oborinama (100-400 kg/ha godišnje),
  • korijenje izlučuje ione vodika i kiseline,
  • razgradnjom organske tvari oslobađa se vodik,
  • uporaba gnojiva, jer je većina tvari koje sadrže dušik kisela,
  • fungicidi koji sadrže sumpor,
  • iznošenje kalcijevog oksida u biljnoj masi prinosa (18-350 kg/ha CaO).

Tla koja nemaju optimalnu pH vrijednost (6,5-7,5) dolazi do smanjenja i poremećaja u rastu i razvoju biljaka, što na kraju dovodi do značajnog smanjenja prinosa i kvalitete uzgajanih kultura.

Reakcija tla, bilo da je kisela ili alkalna, direktno ovisi o sadržaju kalcija u tlu, strukturi tla i sadržaju humusa. Ako je pH vrijednost tla previše niska (kisela), da bi se kiselost dovela u okvire pristupačnosti za biljke, potrebno ju je popraviti. Mjera za smanjenje kiselosti tla, čime se odmah poboljša i usvajanja hranjiva iz tla, zove se kalcizacija (kalcifikacija), a obavlja se dodavanjem vapnenih materijala, odnosno materijala koji u visokom postotku sadrže kalcij. Kalcij u ovom slučaju igra ulogu regulatora plodnosti tla i smanjenja njegove kiselosti iako je on biogeni element neophodan za normalan rast i razvoj biljaka.

Na tlima kisele reakcije i u područjima s oborinama višim od 700 do 800 mm godišnje, javlja se u pravilu gubitak kalcija, a time i nedostatak za biljke. U područjima s većim oborinama ispiranje kalcija može biti od 80 do 100 kg godišnje, a što je više oborina i ispiranje se povećava. Osim ispiranjem, kalcij se iz tla iznosi prinosima kulturnih biljaka i korovima.

Radi uvida u stanje tla neophodno je obaviti kontrolu plodnosti kemijskom analizom tla, kojom se utvrđuje i stanje kiselosti. Kad se analizom utvrdi niska pH vrijednost tla, potrebno je obaviti kalcizaciju. Kalcizacija se može obavljati meliorativno ondje gdje je na tlima težeg mehaničkog sastava uzrok slabe plodnosti nedostatak kalcija, a može biti dopunska mjera u slučaju kad se utvrdi da je nedostatak kalcija nastao ispiranjem ili iznošenjem biljnim vrstama.
Povećanje pH vrijednosti tla vršimo dodavanjem krečnjačkog (vapnenog) materijala u zemljište, idealno bi bilo kada taj materijal nebi bio veće granučacije od 1 mm ili barem da je takva granulacija zastupljena u materijalu više od 80%, radi ravnomjernijeg unošenja u tlo i njegovog otapanja. Osim što klacizacijom povećavamo pH vrijednost, kalciji koji se nalazi u materijalu za kalcizaciju je i biogeni elment te je i ključni faktor formiranja i održavanja stabilne mrvičaste strukture tla, a ona je također temelj visoke plodnosti tla.

Vrijeme primjene

Kalcifikacija se obavlja kada na njivama nema usjeva, najbolje u vrijeme zaoravanja strništa ili pripremi zemljišta za sadnju trajnica. Materijal treba u potpunosti izmiješati u obradivom sloju, što je moguće dublje, kako bi bio što bliže korijenovu sustavu. Mjesec dana nakon kalcizacije potrebno je odvojeno unijeti organska i mineralna gnojiva bogata fosforom i mikroelementima.

Djelovanje kalcifikacije traje u prosijeku 6-7 godina. U rodnim voćnjacima i vinogradima kalcizaciju je najbolje provesti u periodu mirovanja vegetacije, odnosno u zimskom periodu ili početkom proljeća.
Dopunska kalcizacija se obavlja ovisno o tlu i zahtjevima kultura prema kalciju svakih par godina. U ekološkoj proizvodnji prihvatljivije je provođenje dopunske kalcizacije zbog stalnog održavanja optimalnog pH tla i dovoljne opskrbljenosti tla kalcijem.

Prije same kalcizacije trebalo bi napraviti analizu tla, kako bi znali koju količinu kalcija treba dodati. Nekvalitetnom primjenom može doći do mineralizacije humusa i pada produktivnosti tla.

Ocijeni
(0 glasova)
UPIP Žepče

O nama

HTML 5Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče osnovana je 1999.godine kao nevladina, neprofitna organizacija. Osnivači udruge su privrednici općine Žepče. Udruga djeluje na principu dragovoljnog učlanjenja pravnih osoba-poduzetnika, fizičkih osoba, nezaposlenih žena, mladih i ostalih koji žele zajednički raditi na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja u općini Žepče, ali i šire.

kontakti

Gdje se nalazimo