Gnojidba voćnjaka

  • Objavljeno u Savjeti
  • Čitano 750 puta

U redovitoj gnojidbi voćnjaka razlikuje se gnojidba mladih nasada i gnojidba nasada u rodu. Tijekom razdoblja uzgoja mladih voćaka osiguravaju se optimalne količine biljnih hranjiva.
S proizvodnog stajališta najvažnije je razdoblje pune rodnosti voćaka. Osobito u tom razdoblju gnojidba je vrlo značajna agrotehnička mjera. Za osiguranje dobre opskrbljenosti tla unosi se dušik, fosfor, kalij, a po potrebi bor, cink, magnezij te drugi hranjivi elementi.
Pojedine vrste voćaka traže različitu količinu i odnose biljnih hranjiva. To ovisi o sorti, tipu tla, opskrbljenosti biljnim hranjivima, klimatskim uvjetima, količini i kvaliteti planiranog prinosa te o intenzivnosti uzgoja. Utvrđivanje pojedinih količina biljnih hranjiva u redovitoj gnojidbi obavlja se pomoću više metoda. Najvažnije su:

  • kemijska analiza tla - kojom se utvrđuje opskrbljenost tla pristupačnim hranjivima
  • analiza lista - (folijarna analiza) u određenoj fazi vegetacije uzimanjem uzoraka lišća po određenoj metodi. Laboratorijski se utvrdi sadržaj hranjiva u toj fazi vegetacije i usporedi s optimalnim sadržajem hranjiva potrebnog u lišću u toj fazi vegetacije;
  • metoda promatranja - količina potrebnih hranjiva određuje se po izgledu voćaka i na temelju višegodišnjeg iskustva.


Redovita gnojidba mineralnim gnojivima dugogodišnjih nasada obavlja se dva ili tri puta godišnje. Sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane. U osnovnoj gnojidbi primjenjuje se gnojivo s manje dušika, a više fosfora i kalija, dok u prihrani uglavnom se gnoji dušičnim gnojivima. Osnovna gnojidba vezana je uz jesensku obradu tla i služi prvenstveno za unošenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla. Uz to se dodaje i dio dušika, koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta. U osnovnu gnojidbu spada i gnojidba organskim gnojivima. Obavlja se u jesen, svake treće ili četvrte godine, zajedno s osnovnom gnojidbom mineralnim gnojivima.


Proljetna gnojidba ili prvo prihranjivanje obavlja se prije kretanja vegetacije i prije plitke obrade tla. Drugo je prihranjivanje najčešće iza zametanja plodova. U slučaju da je iz bilo kojih razloga izostala normalna oplodnja, drugo prihranjivanje se ne obavlja.


U posebnim uvjetima pojedinih vrsta voćaka gnojidba se obavlja prema potrebama pojedine vrste.

Prihranjivanje putem lista može se obaviti s nekim gnojivima namijenjenim za takav vid primjene.
Prihranjivanje putem lista možemo kombinirati sa zaštitom pa tako obavljamo dva agrotehnička zahvata istovremeno. Kod miješanja gnojiva za prihranu putem lista i zaštitnih sredstava treba biti veoma oprezan i savjetovati se sa stručnjakom kako ne bi došlo do komplikacija.


GNOJIDBA MLADIH VOĆAKA

Mladi voćnjaci su nasadi u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja. To razdoblje je od sadnje voćnih sadnica, pa sve dok one ne razviju osnovne skeletne grane, s obilježjem predviđenog uzgojnog oblika. Pri intenzivnim nasadima je to razdoblje kraće u odnosu na ekstenzivne nasade. Mlade voćke treba redovito gnojiti kako bi se pospješio brži rast i razvoj. O pravilnoj gnojidbi najviše ovisi brzina porasta i razvoja voćaka. U prvoj i drugoj godini voćke se gnoje pojedinačno. Zona gnojidbe oko voćaka treba biti nešto šira od krošnje.


GNOJIDBA VOĆAKA U RODU

Redovita godišnja gnojidba voćnjaka u rodu predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mjera u suvremenoj  voćarskoj proizvodnji. Gnojidbom voćaka osigurava se redoviti i visoki prinos, dobra kvaliteta plodova, te ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa.
U redovitoj godišnjoj gnojidbi kod većine vrsta voćaka razlikuje se osnovna gnojidba, rana proljetna gnojidba i prihrana.
U osnovnoj gnojidbi koja se obavlja u jesen iza berbe unose se kompleksna NPK gnojiva s malo dušika, više fosfora, a najviše kalija.
U osnovnu gnojidbu pripada i gnojidba stajskim gnojem.
U ranoj proljetnoj gnojidbi unosi se dušik, najčešće 1/3 do 1/2 ukupne potrebe godišnje količine, s jednim od  dušičnih gnojiva ili kompleksnim NPK s naglašenim sadržajem dušika. Gnojidba se obavlja prilikom prve proljetne obrade tla.
Prihrana se obavlja nakon zametanja plodova u svibnju dušičnim ili NPK gnojivima s naglašenim dušikom. U slučaju da se iz bilo kojeg razloga osnovna gnojidba ne obavi u jesen, tada se količina biljnih hranjiva predviđena za osnovnu gnojidbu u jesen i ona za prvu proljetnu gnojidbu unese u tlo zajedno, prilikom prve proljetne obrade tla. Gnojiva se primjenjuju po cijeloj površini nasada. Iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje.
Karakteristika kod gnojidbe voćanjaka u rodu je i prihrana putem lista, koja se ovisno o tipu gnojiva te stanju sadnice obavlja jednom pa čak i do 10 puta godišnje.

Ocijeni
(0 glasova)
UPIP Žepče

O nama

HTML 5Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče osnovana je 1999.godine kao nevladina, neprofitna organizacija. Osnivači udruge su privrednici općine Žepče. Udruga djeluje na principu dragovoljnog učlanjenja pravnih osoba-poduzetnika, fizičkih osoba, nezaposlenih žena, mladih i ostalih koji žele zajednički raditi na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja u općini Žepče, ali i šire.

kontakti

Gdje se nalazimo