Plodored je raspoređivanje kultura u vremenskom slijedu više godina čime se čuvaju plodnost tla i smanjuju napadi štetočinja na gajene kulture.
U vrtu, na kojem se na manjim površinama izmjenjuje velik broj povrtnih kultura, pa i cvijeća, plodored se mora izrađivati planski.
Kod plodoreda u obzir treba uzeti zahtjeve pojedinih povrtnih kultura s obzirom na:
- crpljenje hranjivih tvari iz tla (smatra se da povrće jako crpi tlo);
- utjecaj štetnika i bolesti na pojedinu kulturu;
- međusobno podnošenje pojedinih povrtnih kultura i podnošenje samog sebe (npr. peršin sam sebe ne podnosi, zato se svake godine sije na drugu gredicu, a rajčica najbolje raste uvijek na istoj gredici).
S obzirom na zahtjeve prema hranjivim tvarima, povrće se okvirno može svrstati u tri skupine:
- zahtjevno povrće koje iziskuje puno hranjivih tvari: skoro sve kupusnjače, krastavci, tikve, rajčice, krumpir, poriluk, celer – gredice na koje ih planirate posaditi dobro pognojite stajskim gnojem ili kompostom;
- manje zahtjevno povrće kao što je luk, češnjak, mrkva, cikla, salata, špinat, crni korijen, rotkvica, koraba, paprika, dinja, rotkva, slatki kukuruz – prvenstveno im je potreban kompost;
- skromno povrće kao što je grah, grašak, matovilac i većina začinskih biljaka – gnojite ih vrlo malo.
Povrtne kulture koje pripadaju istoj biljnoj porodici ne smiju se uzgajati godinu za godinom jedna za drugom. Na isto mjesto trebali bi ih gajiti tek nakon 3 do 5 godina. Tijekom svake sezone uzgoja bilo bi dobro da zapisujete kako uspijeva pojedina kultura – kad ste što posijali, kad je spremno za berbu i slične podatke kako bi pronašli najpovoljniji raspored kultura u vašem vrtu.
Primjer dobrih i loših susjeda u vrtu:
Izvor:agroportal.hr